Izvještaj o stanju ljudskih prava i povratku izbjeglica na područja od posebnog državnog interesa i Zagreb, svibanj/maj 2004

BANIJA I KORDUN

U maju smo zabilježili povratak tek desetorice prognanika - glavnina se na Baniju i Kordun vratila ranije. One koji su još u izbjeglištvu u povratku sprečava prespori proces obnove kuća i povrata imovine - i dalje postoje opstrukcije u realizaciji i osnovnih prava povratnika; njihovim se problemima prilazi nefleksibilno i bez razumijevanja za situaciju u kojoj su se našli.

Novi Zakon o strancima i dalje je nedovoljno poznat na terenu i na raznim mjestima tumači se po različitim kriterijima. Posebno se to odnosi na članak 115 (o osobama koje su boravile do 1991. g. na području RH). Ured SDFa u Dvoru upoznat je sa slučajem dvojice braće, povratnika, koji su, zajedno s roditeljima prije rata živjeli u Hrvatskoj, no vode se kao strani državljani. Zahtjev za privremenim boravkom im je odbijen te ne mogu do svoje imovine niti mogu nastaviti živjeti u RH, iako su životno vezani isključivo za nju.

Povratak imovine tekao je nešto bržim tempom i očito je da je sporazum nove Vlade i SDSSa ovdje donio izvjestan napredak. No privremeni korisnici nastavljaju devastiranje kuća prilikom iseljenja, ponekad do te mjere, da vlasnici ne mogu živjeti u njima. Upoznati smo i sa slučajem povratnice iz Petrinje, u čijoj se kući nalazi bespravni korisnik - do sada je 3 puta pokušavana deložacija, svaki put bez uspjeha, nova za sada još nije zakazana.

Kako je otvoren dodatni rok za podnošenje zahtjeva za obnovu javljaju se problemi pri dopunjavanju zahtjeva - podnositeljima se daje rok od samo 8 dana za to, i već se pokazalo da je taj rok prekratak. SDF je registrirao slučajeve dvojice povratnika, obojice iz Gvozda, kojima su zbog kašnjenja odbijeni zahtjevi.

Nažalost, sa Banije i Korduna još uvijek nema boljih vijesti za nositelje (bivših) stanarskih prava. SDF je upoznat sa slučajem penzionirane državne službenice koja se iz izbjeglištva vratila prije punih 7 godina, i od tada, zajedno sa obitelji, mijenja podstanarske stanove. Njen prijašnji stan, u kojem je živjela 20-tak godina do rata, već je u nekoliko navrata bio prazan, no nije vraćen.

Aktivisti SDFa uočili su da APN intenzivira otkup kuća u Vojniću, Gvozdu, Donjim Kukuruzarima i Majuru – kako postoji već dosta otkupljenih kuća i kako treba dosta sredstava uložiti u njihovu obnovu, logično je postaviti pitanje o smislu ove akcije.

LIKA

U ovom periodu u Lici dolazi do povećanja broja zahtjeva za obnovu - to je rezultat produženja roka u kojem se zahtjevi mogu predati. Nažalost, i ovdje se pokazuju negativne posljedice odluke Vlade da se do kraja lipnja/juna riješe svi zahtjevi za obnovu. Nadležna tijela (Županijski uredi za obnovu) redovito donose zaključke o obustavi postupka jer povratnici zbog vremenskog ograničenja (samo 8 dana) ne mogu nadopuniti zahtjeve.

Posredstvom ureda SDFa (kontaktirani vlasnici u izbjeglištu, poslana dokumentacija, pravna pomoć pri podnošenju) vraćena je imovina (kuće) dvama povratničkim obiteljima, jedan slučaj se još rješava. Nažalost, u ovom je kraju još jako mnogo nevraćene imovine - samo u općini Plitvička jezera ima još više od 70 zauzetih kuća.

Nažalost, SDF je zbog nedostatka sredstva bio prisiljen zatvoriti ured u Donjem Lapcu. Za njegov rad nam nije odobrena donacija Vlade RH (Ured za ljudska prava). Protekle 2003. pomoć od ureda SDFa u Lapcu je zatražilo 800 građana, pruženo je 1.300 pravnih i drugih usluga.

ZAPADNA SLAVONIJA

I ovdje se više stranaka obraća uredima SDFa – razlozi su novi rok za obnovu s jedne te zbog ulaganja pravnih lijekova na već donijeta rješenja o obnovi iz ranijih godina, s druge strane. Nažalost, u odluci o naknadnom roku za podnošenje zahtjeva za obnovu, nije predviđena ponovna kategorizacija stambenih objekata, a to bi bilo potrebno jer su sada stambenih objekti u znatno lošijem stanju nego što su to bili kada su prvotno kategorizirani (1995, 1996). Uočeni su i problemi kod obnovljenih kuća koje treba priključiti na vodovodnu, električnu, plinsku i druge mreže. Kako je to vrlo skupo, vlasnici obnovljenih objekata useljavaju u kuće bez instalacija (a ponegdje zbog ovog niti ne usele). Uredi SDFa se zalažu za besplatno priključivanje na instalacije koje su postojale u kućama 1991. g. Kvaliteta obnovljenih kuća je u mnogim slučajevima upitna, pa bi nadležno Ministarstvo trebalo pojačati nadzor nad obnovom. Usprkos brojnim zahtjevima, postupak zamjene organizirane obnove još uvijek nije počeo. Zamjenu traži dosta starijih osoba, koje ne mogu prihvatiti obnovu svojih kuća u udaljenim i uništenim selima, bez infrastrukture.

Prema sporazumu SDSSa i Vlade, privremeni korisnici, koji bespravno koriste tuđu imovinu, moraju je vratiti do 1.6.2004. Ni na području Zapadne Slavonije nije u cijelosti ispoštovan ovaj rok, no postoji napredak – zauzeta se imovina ipak brže vraća, a sudski su postupci brži i efikasniji. Najveća prepreka je i dalje devastiranje imovine – neke su kuće, nakon vraćanja, potpuno neadekvatna za stanovanje. Vlasnici vraćene imovine podnose zahtjeve za stambeno zbrinjavanje dodjelom građevinskog materijala, no SDF ne zna da je netko do sada dobio suglasnost za to.

Težak sigurnosni incident dogodio se u selu Poljane, općina Dragalić – pokušano je paljenje tek obnovljene kuće jednog povratnika, dok se cijela obitelj nalazila u kući.

SJEVERNA DALMACIJA

Podružni ured SDFa u Benkovcu uspio je u ovom mjesecu locirati i obavijestiti oko 200 podnostitelja zahtjeva za obnovu, čiji su ugovori čekali na potpisivanje. Odmah po potpisivanju krenulo se u raščišćavanje terena, zatim i samoj obnovi. Radovi su u toku i u onim selima za koje se mislilo da će obnova teško ili nikako krenuti – Smoković, Polača i Biljane Donje. U svibnju/maju završena je izgradnja većine objekata u Benkovačkom selu, što je omogućilo povrat 30 dosad zauzetih objekata. Kako je u završnoj fazi povrat još 20 objekata može se utvrditi da je u ovom periodu učinjen najveći korak do sada u povratu imovine. Nažalost, po našim informacijama, veliki broj onih koji dolazer do svoje imovine namjeravaju je prodati ili dati u najam.

Brza intervencija Ureda za obnovu na oštećenom objektu povratničke obitelji u Biljanima Donjim, neposredno pred posjet predsjednika Vlade i predstavnika OSCE, mogla bi predstavljati pozitivni pravni i praktički presedan u načinu rješavanja materijalnih šteta nastalih terorističkim aktima.

Na ovom području i dalje postoje značajni problemi sa konvalidacijom – tako HZMO i dalje ne uvažava izjave svjedoka, ne obrazlaže valjano ocjene dokaza i kao razloge odbijanja zahtjeva uzima učešće u paravojnim postrojbama.

ZAGREB

U skladu s novim rokom za podnošenje zahtjeva za obnovu pojačan je dolazak stranaka u pravno svajetovalište SDFa u Zagrebu. Zahtjeve mogu podnijeti i vlasnici kojima je imovina oštećena terorističkim aktom, ali javlja se problem što većina vlasnika nije imala prijavljeno prebivalište na objektu za koji se traži naknada štete (vikendice). Uz to, problem je i što, bez obzira na novi rok za obnovu, vlasnici ne mogu ostvariti povrat sredstava koja su uložili u obnovu kuća, budući da to nije predviđeno Odlukom Vlade RH.

U mnogim slučajevima strankama se pišu zahtjevi za mirno rješenje spora, a u vezi uništenih i oštećenih objekta, a za što je odgovorna RH po tri nova Zakona o odgovornosti iz srpnja 2003. g.. Zahtjevi se podnose Općinskom državnom odvjetništvu, pozivajući se na naputak DORH, s obzirom da oni raspolažu podacima i činjenicama okolnosti nastanka štetnog događaja, te u skladu s tim najbolje mogu i odlučiti da li se radi o terorističkom aktu ili ne i kome treba zahtjev uputiti (sudu ili upravnom organu). Čest je problem u rješavanju pitanja obnove je što stranke nemaju prebivalište nad objektom ili nemaju hrvatsko državljanstvo, a što su uvjeti za priznavanje prava na obnovu.

Osnovni problemi koji se javljaju kod podnošenja zahtjeva za naknadu štete je rok za podnošenje zahtjeva (uglavnom prošao) ili je problem u postupku dokazivanja. Sve je to dugotrajan i težak proces, a temeljno je pravilo, da Republika Hrvatska ne odgovara za ratnu štetu, pa je potrebno u svakom pojedinom slučaju utvrditi okolnosti po kojima je šteta uzrokovana. Prema ZPP-u teret dokazivanja je na tužitelju, koji po prirodi stvari ne raspolaže informacijama (još manje dokazima) iz kojih bi proizlazilo da se zaista radio o ratnoj šteti. Država raspolaže, ili bi trebala raspolagati s informacijama i podacima o događajima u kojima je došlo do oštećenja objekata, pa bi teret dokazivanja trebalo prebaciti na nju. Postupci za naknadu materijalne štete od države zbog terorističkih akata zahtijevaju velike izdatke za stranke, s malim šansama za uspjeh. Pretpostavljeni troškovi u najmanjem iznosu su cca 7.000 KN (staro stanje prije povišenja odvjetničkih tarifa ).

Većina osoba koje se sada pojavljuju sa zahtjevom za stambenom zbrinjavanje su bivši nositelji stanarskih prava, a većina od njih nema riješeno ni državljanstvo. Tako se statusno pitanje javlja kao prethodno pitanje za rješavanje stambenog zbrinjavanja. Rok za podnošenje zahtjeva je 31. prosinac 2004. g. tako da ima relativno malo vremena za rješavanje statusnih pitanja (državljanstva), a nakon toga i podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje u gornjem roku.

SUMMARY

U svibnju/maju se uredima za pravnu pomoć Srpskog demokratskog foruma obratilo ukupno 1.560 građana.

Klijentima je pružena pravna pomoć u 231 slučaju u sudskom i 894 slučaja u upravnom procesu. Mobilni timovi SDF-a obilazili su one klijente, koji zbog starosti ili bolesti nisu mogli sami doći u urede. Tabele pokazuju da nam se najviše ljudiobratilo zbog obnove, zatim zbog imovinsko-pravnih odnosa. Korisnici su bili pretežno povratnici tokom ove godine ili od ranije, uglavnom se radilo o klijentima srednje ili starije životne dobi.

PROFIL KLIJENATA

KATEGORIJA KLIJENATA	MALOLJETNICI M Ž		18-59 M Ž		60 i > M Ž		UKUPNO M Ž
Povratnik	5	1	281	225	448	303	734	539
Interno raseljena osoba			14	13	11	13	30	26
Domicilno stanovništvo			20	21	31	24	51	43
Izbjeglica			36	26	40	35	76	61
NOVI KLIJENTI uključeni u ukupno	4	1	138	106	241	162	301	231
UKUPNO KLIJENATA	5	1	351	285	530	375	891	669

SUDSKI PROCESI

KATEGORIJE SLUČAJEVA	Prvostupanjski sudski proces	Drugostupanjski sudski proces	Vrhovni sud	Ustavni sud	Ukupno slučajeva u toku	Novi ovaj mjesec	Riješeno ovaj mjesec POZ. NEG.
IMOVINSKA PRAVA - Povrat nepokretne imovine	23				3
- Vlasnička prava	72	4			34	33	20
- Poništavanje Ugovora o zamjeni imovine	1
- Povrat pokretne imovine	8	1			16
- Ostalo	31	3		1	32	16	5
BIVŠA STANARSKA PRAVA	20	3			15
RADNI SPOROVI	4	3			7	6	5
OSTALO	50	7			39	8	1
UKUPNO	209	21		1	146		31

UPRAVNI PROCESI

KATEGORIJE SLUČAJEVA	Prvostupanjski upravni proces	Drugostupanjski upravni proces	Upravni sudski proces	Ukupno slučajeva u toku	Novi ovaj mjesec	Riješeno ovaj mjesec Pozit. Neg
STATUS - Naknadni upis	4				1
- Državljanstvo	6		2	3	2	1
- Trajno nastanjenje	9	2			4	4
- Ostalo	50			28	13	7	9
OBNOVA	286	75	2	232	162	25	12
MIROVINE - Ponovna uspostava mirovina	13	5	3	14	6
- Retroaktivne isplate	66	73	6	82	96	23	3
-Prekogranični zahtjevi	1	1			1		1
OSTALO	329	21		210	124	104	21
UKUPNO	764	177	13	569	409	164	46