SRPSKI DEMOKRATSKI FORUM
SDF je
dobitnik «Democracy and Civi Society
Award», zajedničke nagrade Europske
unije i Sjedinjenih američkih država, 1998.
SDF je u 2003. nastavio sa aktivnostima kojima se bavio i u prethodnom razdoblju – povratkom izbjeglica, razvojem lokalnih zajednica na područjima pogođenim ratom, te medijskom produkcijom.
Izbjeglička problematika – njihov povratak i reintegracija, svakako su područja u kojima smo se najviše angažirali. Razvili smo brojne i izuzetno raznovrsne programe pomoći – identifikacije i komunikacije sa izbjeglicama (u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori), «Idi – vidi» programe kratkih posjeta prijašnjim mjestima prebivališta, stalnog monitoringa ostvarivanja njihovih prava i posredovanja u odnosima sa lokalnim i republičkim vlastima. Imali smo nekoliko informativnih posjeta izbjegličkim sredinama, održali okrugle stolove o raznim aspektima izbjegličke tematike. Razvili smo kompleksan program besplatne pravne pomoći putem kojeg su pravni stručnjaci SDF-a pružali strankama niz usluga – osnovne informacije o uvjetima povratka, pravne savjete, pisali podneske (tužbe, žalbe, zamolbe, zahtjeve), uz to pratili i analizirali zakonsku regulativu i sudsku praksu na relevantnim područjima, mirovinsko i zdravstveno osiguranje).
Rad SDF-a u 2003. karakterizira i značajniji angažman u području razvoja lokalnih zajednica. U ovome smo se rukovodili željom da realiziramo potencijale Zakona o lokalnoj samoupravi, te Ustavnog zakona o etničkim manjinama. Stoga smo u nizu mjesta na područjima od posebnog državnog interesa (područjima pogođena ratom) inicirali osnivanje mjesnih odbora i vijeća nacionalnih manjina, nastojali osnažiti te bazične demokratske forme serijama edukativnih radionica, povezivanjem sa lokalnim vlastima i umrežavanjem sa sličnim inicijativama. Paralelno, kroz projekt ECRA smo nastojali inicirati / ojačati nezavisne lokalne inicijative različitih formi – poput udruga i ekonomskih zadruga, kako bi još više potaknuli ekonomsku i socijalnu integraciju.
U ovom se periodu izrazito razvila i medijska produkcija SDF-a. Ulaskom u osmu godinu redovitog izlaženja, naš se mjesečnik «Identitet» potvrdio kao najstabilniji i najprofesionalnije urađen medij civilnog društva u Hrvatskoj. Na njegovim su se stranicama objavljivali ne samo klasični novinarski tekstovi o problemima koji muče srpsku zajednicu (sigurnost, povratak, imovinska pitanja, i sl.) nego i tekstovi u kojima su problematizirana pitanja međuetničke komunikacije, uspostave kulturnih veza između do jučer zavađenih etničkih skupina, oblikovanja građanskog društva, promocije građanskih i ljudskih prava.
U «Identitetu» su svoje tekstove objavljivali brojni novinari i intelektualci iz svih krajeva bivše Jugoslavije, najrazličitijih nacionalnih ili političkih predznaka, no redom izuzetno novinarski kompetentni.
Izuzetno smo ponosni smo sa Zajednicom udruga naseljenika Hrvatske (ZUNH) počeli publicirati zajednički magazin «Pogledi» i njime, makar u ograničenom opsegu, demantirali uobičajene stereotipe o nužnom konfliktu povratnika i naseljenika.
Na kraju, u 2003.
produciramo i seriju od četiri polusatne televizijske emisije «Nečija
zemlja» koje su emitirane na HTV-u, u martu 2004. U emisijama su prikazani
socijalni, politički i ekonomski aspekti povratka, razmatrano poštivanje
zakona / propisa u mjestima pogođenim ratom, no i društvena klima i
sigurnosni uvjeti za povratak. Vjerujemo da su emisije donijele nekoliko
izuzetnih pomaka na hrvatskoj sceni, no sigurno je najvažnije bilo to da se po
prvi puta o problemu izbjeglištva i ratnog stradanja Srba u Hrvatskoj na HRT-u
govorilo autentično – ta se autentičnost odnosi na odabir tema,
produkciju i političko profiliranje.
Srpski demokratski forum je bio aktivni član niza domaćih i međunarodnih mreža koje se bave zaštitom i promocijom ljudskih prava, naročito prava izbjeglica i etničkih manjina. Surađivali smo sa svim nevladinim organizacijama i međunarodnim institucijama aktivnim na ovim poljima, no valja istaknuti nastavak suradnje sa UNHCR-om, ASB-om, te uspostavljanje partnerskog odnosa Ministarstva javnih radova i obnove.
SDF je u 2003. imao 96 zaposlenih, preko 200 volontera i oko 1000 aktivista; naš je rad bio organiziran u 17 ureda u Hrvatskoj, ured u BIH, Republika Srpska (Banja Luka) te dva ureda u Srbiji i Crnoj Gori (Beograd, Pazova). Program se odvijao kroz 20 projekata, njihov popis, sa imenima donatora, svotama i lokacijama nalazi se u priloženoj tablici, kao i podrobniji opis svakog projekta u nastavku teksta.
Veljko Džakula,
Predsjednik Upravnog odbora
1 - Repatrijacija
i reintegracija izbjeglica i raseljenih lica na područjima od posebne državne
skrbi
Najopsežniji
projekt SDF-a u 2003. godini, koji je putem
18 pravnih ureda u RH pružana pravna pomoć povratnicima i drugim
socijalno ugroženim osobama (ukupno 18.274 klijenta ili 21.952 raznih pravnih
slučajeva); za dio težih pravnih slučajeva pružane odvjetničke
usluge na sudovima (ukupno 146 predmeta), dok je na terenu pružana informativna
pomoć i monitoring povratka preko mreže terenskih suradnika (registrirano
je ukupno 3.079 povratnika).
Za potrebe povratnika, osoba u prekograničnim posjetima i osoba u izbjeglištvu, a na osnovu punomoći, pružana je pomoć u pribavljanju matičnih i osobnih dokumenata, davana je pomoć u participaciji troškova za ostvarivanje državljanstva, trajnog nastanjenja, pribavljanja su dokumenta iz katastra i gruntovnice, a za potrebe nadopune zahtjeva za obnovu i sl. (ukupno je riješeno 2.079 raznih dokumenata za 1.373 osobe).
Tokom prekograničnih posjeta pružana je logistička pomoć u prijevozu osoba do matičnih ureda, policijskih postaja, udomiteljskih obitelji i dr. (ukupno je bilo 26 prekograničnih posjeta u kojima je bila 571 osoba).
Za potrebe potencijalnih povratnika prikupljene su udomiteljske izjave i prosljeđivane Upravi za prognanike, kako bi izbjeglicama što prije bio omogućen povratak (ukupno prikupljeno 49 udomiteljskih izjava). Konstantno su posjećivana prognanička naselja u Strmici kod Knina, Tehnici u Sisku i Topolik u Lipiku radi direktne pomoći organiziranim povratnicima.
U suradnji, i za potrebe Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva i područnih ureda za obnovu prosljeđivana je pošta podnosiocima zahtjeva za obnovu kuća, pružana pomoć u nadopuni zahtjeva za obnovu, pronalažene kontakt adrese i telefoni – sve u cilju što bržeg izdavanja rješenja za obnovu, pronađeno 1.804 novih adresa korisnika, u 1454 slučaja pružena direktna pomoć na terenu pri kompletiranju zahtjeva, organizirano potpisivanje uputa o obnovi kuća za 629 slučajeva, te direktno ili telefonom obaviješteno 1.064 korisnika o potrebi nadopune zahtjeva).
Kroz projekt su na području Zapadne Slavonije kontinuirano pružani pravni savjeti povratnicima, socijalno ugroženim osobama i osobama u prekograničnim posjetima ukupno pomognuto 170 korisnika pravne pomoći). Pored ovoga pomoć je pružana u pribavljanju osobnih dokumenata i plaćanja sudskih pristojbi (ukupno za 304 korisnika ili 455 plaćenih sudskih i drugih taksa i pribavljanja dokumenata).
Tokom projekta u dva je navrata pravni savjetnik SDF-a učestvovao u informativnim posjetima izbjeglim i raseljenim licima smještenim u kolektivnim centrima u SICG. U sklopu posjeta održane su dvije tribine i 18 informativnih sastanak kojima je prisustvovalo preko 700 raseljenih osoba iz RH i BIH.
U prognaničkom naselju Lipovljani organizirana je tribina za izbjegle Hrvate iz BIH, na njoj su bili prisutni pravni savjetnici iz NVO-a iz Banja Luke i Tuzle.
Projekt započinje još 2000., kao regionalna suradnja u kojoj sudjeluju članice Grupe za pravna pitanja iz Mreže nevladinih organizacija iz Jugoistočne Europe za pomoć izbjeglicama (SEE/RAN) i Balkanske mreže za ljudska prava (BHRN). Za Hrvatsku projekt koordinira SDF, a sudjeluju članice Koalicije NVO-a za ljudska prava i pružanje pravne pomoći: Građanski odbor za ljudska prava, Hrvatski helsinški odbor, Dalmatinski odbor solidarnosti.
Osnovni su ciljevi projekta:
· Osiguravanje prava izbjeglica, raseljenih osoba, azilanata i manjina u nacionalnom zakonodavstvu na razini međunarodnih standarda i s tim u vezi zagovaranje neophodnih zakonodavnih reformi
· Praćenje provođenja zakona radi osiguravanja jednakosti građana pred zakonom i vladavine prava
· Usklađivanje zakonodavstva u državama nastalim raspadom SFRJ u dijelu koji se odnosi na zaštitu prava državljana bivše SFRJ stečenih do 1990. god.
Nakon što su u prethodnim fazama projekta izrađene pravne analize hrvatskog zakonodavstva u razdoblju od 1990, do 2000. koji su bitno odredile položaj izbjeglica, u 2003. godini. Obavljeno je slijedeće:
· Pravne analize izrađene 2004. god. ažurirane su zakonima i ostalim propisima usvojenim nakon 2001. god. (Pravo vlasništva, položaj ranijih nositelja stanarskih prava, pravo na obnovu, i prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i socijalne skrbi)
· Pripremljen je analitički materijal o aktualnom stanju na području prava izbjeglica/povratnika
· Održana su tri okrugla stola (stanarska prava, neisplaćene mirovine, zdravstveno osiguranje i socijalna skrb)
· Nastavljeni su izravni kontakti s nadležnim državnim tijelima u cilju bržeg rješavanja prava izbjeglica kao i suradnja s medijima na publiciranju tema i individualnih priča vezanih za prava izbjeglica.
U okviru projekta je održano više sastanaka nacionalnih koordinatora, Grupe za pravna pitanja i Koordinacijskog komiteta SEE-RAN radi izrade Programskog dokumenta FRESTE za 2004. godinu i Strategijskog plana Grupe za pravna pitanja do 2007.
4 – Nečija zemlja, serija TV emisija
Ideja o seriji televizijskih emisija je nastala u SDF-u nakon spoznaje da Hrvatska televizija nema niti jednu emisiju koja bi pratila isključivo problematiku povratka i resocijalizacije izbjeglica u Hrvatsku. Jedna takva emisija olakšala bi, naime, ovaj proces u nizu elemenata - s jedne strane dala temeljne informacije o stanju povrata imovine, sigurnosti i životu na područjima povratka, koje izbjeglička populacija u načelu ne posjeduje; s druge strane, senzibilizirala bi javnost na pitanja tzv. “suživota” na područjima od posebne državne skrbi.
Kako je izbjeglička problematika regionalni, a ne specifični hrvatski problem, isprva je zamišljeno da se u seriji nađu, u jednakom omjeru, i prilozi iz Bosne i Hercegovine te Srbije, kako bi sve tri etnički-izbjegličke skupine, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, dobili slične informacije. No, pokazalo se da iz praktičnih razloga nije moguće tu ideju realizirati u punom opsegu, pa su Bosna i Srbija prikazane nešto manje no što je bilo prvotno predviđeno. Također, isprva su zamišljene tri emisije informativnog tipa, u trajanju od pedeset minuta svaka, no kada je snimanje već otpočelo, Hrvatska televizija je stavila do znanja da može emitirati samo trideset minutne emisije, i to dokumentarnog, a ne informativnog karaktera, pa je koncept emisije doživljavao, u hodu, brojne preinake. Na kraju su snimljeni prilozi za pet emisija, ali kako je dio materijala u međuvremenu zastario, montirane su četiri, a prilozi iz pete emisije nadomjestili su zastarjele priloge iz prve četiri emisije.
U seriji je prikazan vrlo širok prostor povratka. Snimljeni su posebni prilozi o povratku u Donjem Lapcu, Pakracu i pakrački kraj, Vukovar, Knin i kninski kraj, Ravne Kotare u zaleđu Zadra, Baranju, Udbinu, Banja Luku, Petrinja, Karlovac, Krnjak. Snimljene su i dvije reportaže o izbjegličkim centrima u Srbiji (Krnjača pored Beograda i Temerin), te reportaže o nekoliko poznatih osoba iz javnog života, koje su bile izbjeglice: književnik Miljenko Jergović, pjevač Edo Majka, boksač Marijan Beneš. Poseban prilog napravljen je o atletičarki Veri Nikolić, koja je sedamdesetih godina bila jedna od najpoznatijih hrvatskih sportašica, a početkom devedesetih je morala otići iz Hrvatske. U svim tim prilozima posebno se vodilo računa o tomu da sve etničke grupe budu ravnopravno prikazane, te da prilozi budu uravnoteženi, da daju informaciju, bez lažnog optimizma ali i bez kritičnosti radi kritičnosti.
Recenzenti Hrvatske televizije ocijenili su da je riječ o materijali koji zadovoljava sve tražene standarde HTV-a (tehničke, profesionalne, da je riječ o materijalu koji ne poziva na rasnu, vjersku ili drugu netrpeljivost, itd.) a da je kvaliteta prikazanih reportaža iznad televizijskog prosjeka.
Nažalost, vrh televizije oteže s terminom emitiranja punih pet mjeseci, što se pokazalo kao najozbiljniji problem; na kraju, serija je emitirana u periodu od 26. do 26. marta 2004. SDF nastoji postići sporazume sa nezavisnim televizijskim stanicama iz Bosne i Hercegovine te Srbije i Crne Gore radi reemitiranja snimljenog materijala, također namjerava i nastaviti produkciju Nečije zemlje.
Projekt se odvijao na terenu cijele Hrvatske, a cilj mu je bio povećati povratak ljudi koji su izvan Hrvatske, a u području od posebne državne skrbi, putem:
· Pomoći Državnim uredima za poslove obnove
· Pred-odabira potencijalnih povratnika koji žive van granice Hrvatske, a koji su pokazali želju za povratak
· Prijenosa informacija potencijalnim povratnicima iz pred-odabira, a na osnovu baze podataka u zahtjevima za obnovu MJROG-a
· Pomoći potencijalnim povratnicima u svim fazama vezanim uz kompletiranje zahtjeva za obnovu
· Pomoći potencijalnim povratnicima koji traže pomoć pri smještaju ili obnovi svoje privatne imovine
Suštinu projekta je bila pomoć Županijskim uredima za obnovu, te Ministarstvu obnove i razvitka, u komuniciranju sa korisnicima – pronalaženje korisnika, uručivanje dokumenata za kompletiranje zahtjeva za obnovu; davanje pravne pomoći u prikupljanju i ispunjavanju dokumenata kojima se kompletiraju zahtjevi za obnovu.
Najveći dio aktivnosti se odnosio na prekograničnu suradnju – radi se o kontaktiranju i povezivanju izbjeglica u Srbiji i Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini (potencijalnih korisnika obnove) sa strukturama vlasti u Hrvatskoj. Određen broj težih i kompleksnijih slučajeva (uglavnom se radilo o imovinskim pitanjima) je dobio i advokatsku pomoć (zastupanje na sudu).
Kroz projekt je od Ureda za obnovu zatražena pomoć u 2917 slučajeva; SDF je imao ukupno 4289 slučajeva pružanja pomoći u kompletiranju zahtjeva za obnovu (do razlike u brojevima dolazi zbog nastavljanja rada na ranije prikupljenim slučajevima).
Projekt je pokrenut da bi se pokrilo inače slabo pokriveno područje općina Kistanje, Skradin i Ervenik, kako bi se tamošnjim stanovnicima pružila mogućnost da dobiju besplatnu pravnu pomoć, bez potrebe da putuju u nešto udaljenije gradske centre Knin ili Benkovac. U tu svrhu u Kistanjama je iznajmljen prostor i opremljen ured, tako da je ured radio svakim radnim danom.
Projekt je u potpunosti ispunio očekivanja – rokom 2003. uredu se obratilo 548 klijenata, kojima je pružena pravna pomoć u različitim oblicima. Građani su se uredu najčešće obraćali u vezi s ostvarivanjem prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, pravima koja im pripadaju po osnovu obnove, te u svezi s povratkom privremene zauzete imovine. U posljednjem slučaju najveći problem predstavlja područje grada Kistanja, gdje se proces povratka imovine odvija vrlo sporo, tako da je od ukupno 120 zauzetih kuća do sada vraćeno samo oko 30.
I u narednom razdoblju očekuje se da će na tom području biti potrebna prisutnost ureda radi rješavanja akutnih problema povratka imovine i obnove, kao i drugih problema s kojima se susreće domicilno stanovništvo i povratnici.
Projekt je imao pet ciljeva:
1. Promoviranje programa povratka Vlade Republike Hrvatske;
2. Pružanje svih vidova besplatne pravne pomoći ugroženim osobama;
3. Stvaranje uvjeta za reintegraciju povratnika i naseljenika u hrvatsko društvo;
4. Uspostavljanje veza s organizacijama u i izvan Republike Hrvatske koje podržavaju povratak iz i u SCG i BiH;
5. Pružanje besplatne pravne pomoći iz područja:
· ostvarivanje statusnih prava
· povrata i zaštite imovine, prava na obnovu i stambenog zbrinjavanja
· pravna mirovina, socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu
Uredu SDF-a u Donjem Lapcu obratilo se 764 građana kojima su pružene razne vrste pravne i administrativne pomoći (ukupno 1272 slučaja: Po vrstama: 227-statusni odnosi, 75-imovinsko pravni odnosi, 242-obnova, 46-stambena problematika, 210-mirovine, 143-zdravstveno i socij.zaštita, 67-status povratnika, 4-prekršaji i 258-ostalo).
U pravnim slučajevima dominirale su pravne usluge i savjeti vezani za obnovu, statusna prava, mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i socijalnu zaštitu.
Usluge su pružene svim građanima bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost. Po povratnim informacijama koje dobivamo od naših klijenata, realizacija projekta je dala vrlo pozitivne rezultate.
8 - ECRA
(Ekonomska revitalizacija ratom zahvaćenih zajednica), Zapadna Slavonija
Program je imao dvije komponente – društvenu i ekonomsku.
Društveni dio je za cilj imao promicanje reintegracije u ciljanim zajednicama (općine Đulovac i Okučani, grad Pakrac) kroz izgrađivanje sposobnosti mjesnih odbora i lokalnih udruženja građana, stvaranje veza između civilnih grupa, lokalne vlasti i privatnog sektora, te pružanje pravnih usluga.
Tokom provođenja programa održavali su se koordinacijski sastanci mjesnih odbora i lokalnih udruga na području navedenih mjesta – takav način komuniciranja mjesnih odbora, udruga i lokalne vlasti pokazao se kao vrlo pozitivan jer je došlo do upoznavanja i razmjene informacija o radu, potrebama i prioritetima ulaganja u zajednici (ukupno 16 koordinacijskih sastanaka, na njima sudjelovalo 184 predstavnika MO i lokalnih udruga).
Održan je ciklus radionica za ojačavanje i izgradnju kapaciteta mjesnih odbora i lokalnih udruženja građana (6 tematsko različitih radionica koje je pohađalo je 179 članova mjesnih odbora / lokalnih udruga). Ciklus radionica imao je za cilj upoznati predstavnike mjesnih odbora i lokalnih udruga sa modelima uključivanje članova zajednice u njihov rad, načinima tolerantne komunikacije i timskog rada, pisanjem prijedloga projekta vanjskim donatorima i načinima izvještavanja prema donatorima.
Nakon klasičnih radionica započeli se i sa individualnim konzultacijama udruga sa sve tri projektne općine. Udruge kojima su ponuđene individualne konzultacije imale su početne kapacitete, realne aktivnosti i veliku vjerojatnost održivosti, te im je upravo stoga ponuđen program individualnih konzultacija na kojima će se razrađivati procjena potreba i održivosti organizacije radi dodatnog osnaženja (ukupno održano 5 individualnih konzultacija za isto toliko udruga, na njima je sudjelovalo 30 predstavnika udruga).
Ciklus edukacija omogućilo je pojedinim mjesnim odborima i lokalnim udrugama da se natječu za donacije. Tehničku i stručnu pomoć pri apliciranju pružili su im članovi SDF-a i IRC-a, osnovni cilj apliciranja bio je da se na osnovu novostečenih znanja pokušaju riješiti neki problemi u zajednici ili da se financiraju programi. Ukupno je vanjskim donatorima apliciralo 12 udruga ili mjesnih odbora sa sve tri općine, odobreno 8 projekata.
Osnovom dogovora implementirajućih partnera (IRC i SDF), u aprilu 2003. raspisan je natječaj za drugi krug malih grantova, na koji su se mogli prijaviti svi mjesni odbori i lokalne udruge u sve tri ECRA zajednice. Za svaku općinu bilo je predviđeno 10 grantova ili $1.000,00 USD po projektu. Na natječaj je ukupno pristiglo 40 projektnih prijedloga; projekti su birani na osnovu razrađenih kriterija (održivost, vidljiva korist za širu zajednicu, mogućnost implementacije, stvarana potreba zajednice, visina predviđenog volonterskog doprinosa). Vijeće lokalne zajednice (u suradnji sa stručnim timom za razvoj civilnog društva) odobrilo je 35 projektnih prijedloga. Ukupno je na tri općine, kroz grantove podijeljeno 203.997,78 , a volonterski doprinos MO i udruga iznosio je 132.023,69 kn.
U okviru ECRA programa u Đulovcu je održan II festival udruga i mjesnih odbora sa ECRA općina; na njemu se predstavilo 18 mjesnih odbora i 23 udruge sa područja općina Okučani, Đulovac, Grada Pakraca, Dvora na Uni i Obrovca, odnosno ukupno 41 udruga ili MO. Svaki MO i udruga učesnik imali su izrađene promotivne letke u kome su predstavili dosadašnje aktivnosti i buduće planove, festival je omogućio upoznavanja, razmjenu iskustva, te upoznavanje sa potencijalnim donatorima (na festivalu su bili predstavnici ambasada, AED-a, CARE-a, UNHCR-a, Urban Institute, Vladinog ureda za nacionalne manjine, USAID-a, itd…, te predstavnici susjednih općina i županija).
Nakon završetka programa ECRA u Okučanima, Đulovcu i Pakracu dodjelu 3 nove udruge građana, formirano je 6 novih povratničkih mjesnih odbora, a koordinacijski sastanci mjesnih odbora i udruga na sve tri općine postali su stalna praksa.
Program ekonomskog dijela «ECRA» projekta usmjeren je na pokretanja gospodarskih aktivnosti, osposobljavanja mlađe populacije radi povećanja mogućnosti zapošljavanja, te jačanja lokalnih institucija i općinama Pakrac, Okučani i Đulovac.
Kako se radi o ruralnom prostoru, sa značajnim poljoprivrednim resursima, akcent je dan na pomoć pri organiziranju poljoprivredne proizvodnje na obiteljskom gospodarstvu. Stručni tim koji je konstituiran za provođenje projekta proveo je ankete obiteljskih gospodarstava, udruga i zadruga, procijenio njihove gospodarske potencijale, financijske i stručne sposobnosti, te potrebe za razvoj.
Osnovom toga izabrano je 5 udruga, 3 udruge i 1 inicijativa građana koje ulaze u projekt – svi su entiteti registrirani kao Poljoprivredne zadruge (uz ECRA financijsku i stručnu pomoć). Stručni tim je izradio program edukacija zadrugara (edukacije menadžmenta, za vođenje PT, marketinške pripreme proizvoda i organizacije, obuka u tehnologiji proizvodnje). Za program zadružnog organiziranja je utrošeno 42.000 USD. PZ, na kraju je ostalo 7 zadruga koje su postigle održivost.
Dodatne komponente ekonomskog dijela ECRE su bili programi povezivanja i suradnje sa lokalnim školama, lokalnim uredima za gospodarstvo i Hrvatskim zavodom za poljoprivredno savjetodavnu službu; te program osposobljavanja i zapošljavanja sa ciljem osposobljavanja mladih. U suradnji sa Zavodima za zapošljavanje, uredima za gospodarstvo i predstavnicima poslodavaca izrađen je plan kadrova na osnovu koga je raspisan natječaj za odabir korisnika. Osposobljavanje je prošlo 96 kandidata od njih se 38 uspjelo zaposliti.
Projekt ECRA je i izuzetno medijski popraćen – članke ili reportaže o njemu objavili su: HTV, NET Kutina, NET PINK Banja Luka, TV B-92, radio Dunav, radio Bljesak, radio Quirinus, radio Novi Grad, Srpski radio Gradiška, Večernji list, Jutarnji list i Pakračko-Lipički list.
Projektom se namjeravao povećati povratak izbjeglica i prognanika iz SRJ, BIH i RH u njihova prijeratna stalna prebivališta, kroz pružanje adekvatne pravne pomoći u rješavanju njihovih statusnih i stambenih problema; implementiran je u četiri grada Banije i Korduna – Gvozdu, Vojniću, Dvoru i Hrvatskoj Kostajnici.
Projekt je sadržavao dva tipa aktivnosti:
1. Prekogranični povratak:
· Održavanje informacijskih kampanja za prognanike i izbjeglice u SRJ i BIH
· Obavještavanje ciljne populacije o procesu povratka putem različitih medija (tisak, radio i TV emisije)
· Organiziranje posjeta predstavnika lokalnih vlasti sa područja od posebne državne skrbi u izbjegličke centre u SRJ i BIH
· Suradnja s lokalnim vlastima i drugim NVO pri organiziranju posjeta izbjeglica i prognanika «Idi – vidi» i pružanje logističke potpore
2. Reintegracija zajednica
· Pružanje besplatne pravne pomoći povratnicima, izbjeglicama i prognanicima, te domicilnom stanovništvu u Vojniću, Gvozdu, Hrvatskoj Kostajnici, Dvoru
· Kontakt s lokalnim vlastima, Stambenim komisijama, Županijskim uredima za obnovu i razvoj, ispostavama HZZO-a, Centrima za socijalnu skrb i HZMO-a u cilju pomoći pri rješavanju prava povratnika i ubrzavanja postupka oko povratka i obnove imovine povratnika
Kroz projekt su realizirana tri cilja: izbjeglička i povratnička populacija dobila je kvalitetnu, besplatnu pravnu pomoć u ostvarivanju svojih ljudskih i socijalnih prava; pozitivni primjeri u povratku i reintegraciji potaknuli su druge izbjeglice i prognanike na povratak u predratna mjesta stalnog boravka na području RH, ostvarena je bolja medijska pokrivenost procesa povratka i reintegracije. U okviru projekta:
1. Održano je 15 održanih informacijskih kampanja (10 u SRJ + 5 u BIH) neposredno je upoznato 650 potencijalnih povratnika o mogućnostima povratka i reintegracije u prijeratno mjesto boravišta
2. Distribuirano je 96.000 primjeraka magazina «Identitet» s potrebnim informacijama za izbjeglice u SRJ, BIH i RH
3. Kroz šest emisija magazina «Prizma», programa za nacionalne manjine na HTV, dane su potpune informacije o stanju i životu srpske manjine, kako je emisija gledana, pored RH i u velikom dijelu BIH i sjevernim dijelovima SICG vjerujemo da je imala značajan utjecaj na proces povratka
4. Transportirano je 1.900 izbjeglica (program «Idi – vidi») do mjesnih ureda u 4 općine
5. Pruženo je pravnih savjeta i sastavljeno pisanih podnesaka za otprilike 10.000 korisnika
Kroz projekt su uredi i pravni savjetnici SDF-a pružali povratnicima i raseljenima pravnu i logističku pomoć pri kompletiranju zahtjeva za obnovu kuća, te davali «usluge veze» (prosljeđivanje pošte, pronalaženje adresa korisnika, obavještavanje korisnika) u komunikaciji između Županijskih ureda za obnovu i podnositelja zahtjeva koji se nalaze u SICG i u BIH su se vratili u Hrvatsku no nalaze se van mjesta svojeg prijašnjeg boravka.
Aktivnosti se mogu grupirati u četiri osnovna područja:
1. Pomoć u komunikaciji između županijskih ureda za obnovu i podnositelja zahtjeva koji su se nalazili van teritorija Hrvatske (Srbija i Crna Gora, BIH). Manji dio pošiljki je proslijeđen i u Republici Hrvatskoj, ali u većini slučajeva za one korisnike koji su se u međuvremenu vratili iz izbjeglištva. Preuzetu poštu od ureda za obnovu na terenu su prosljeđivali mobilni timovi SDF-a u kojima se obično nalazio i pravni savjetnik, tako da je na licu mjesta svaki korisnik upućen koje radnje treba poduzeti u cilju kompletiranja zahtjeva za obnovu. Značajan dio korisnika je poslije poziva za kompletiranje zahtjeva dolazio u Hrvatsku, odnosno nadležne županijske urede gdje im je pomagano u prikupljanju potrebnih dokumentima rješavanju ostavinskih rasprava, provođenju zemljišno . knjižnih ispravaka, ucrtavanju kuća i sl. za ove potrebe SDF je po potrebi angažirao i odvjetnike koji su rješavali teže slučajeve. Tokom projekta ukupno je proslijeđeno 9.411 pismenih pošiljki prema korisnicima.
2. SDF je u dogovoru sa predstavnicima Uprave za obnovu MJROG- a prikupio i preko 1.500 matičnih brojeva građana i proslijedio ih uredima za obnovu (u zahtjevima županijskim uredima trebale su se nalaziti sljedeće informacije: adresa objekta, ime i prezime nosioca obnove i članova domaćinstva, matični broj podnosioca i njegovih članova; u dosta slučajeva matični brojevi nisu bili unijeti. Na osnovu ovoga, a na temelju adresa privremenog boravka u SICG i u BIH ti korisnici su traženi bilo direktno ili telefonskim putem i prikupljani su njihovi matični brojevi).
3. Pronalaženje i pozivanje korisnika kojima je utvrđeno pravno na obnovu i koji su uvršteni u program obnove kuća sa kojima je utvrđeno pravo na obnovu i koji su uvršteni u program obnove kuća. Da bi obnova pojedine kuće mogla započeti neophodno je bilo da predstavnici projektnih kuća sa kojima je Ministarstvo sklopilo ugovore naprave projektnu dokumentaciju za svaku kuću. Osnovni preduvjet za pravljenje projektne dokumentacije (pored pozitivnog rješenja) je i uvid u kakvom se stanju predmetni objekt nalazi. Suradnici SDF-a su na terenu projektantima pokazivali tražene objekte, a potom pronalazili korisnike i pozivali ih da potpišu napravljenu projektnu dokumentaciju kako bi konačan proces obnove svake kuće mogao otpočeti. Predstavnici SDF-a su pomogli ukupni u 557 slučajeva tokom 2003. godine.
4. Sa MJROG su pronalaženi vlasnici objekata duž magistralnih cesta koje vode prema Jadranskom moru – Ministarstvo je pokrenulo inicijativu uklanjanja ruševina uz glavne turističke pravce. Kako bi došli do ubrzane obnove ovih objekata dogovoreno je da se prioritetno pronađu vlasnici i dogovori obnova njihovih kuća.
Prošle godine Identitet je tiskan u deset brojeva, šest je brojeva financirala Hrvatska Vlada, putem Savjeta za nacionalne manjine, a ostale brojeve međunarodni donatori – OSCE i Norveška ambasada.
Časopis je, prema ocjeni niza domaćih ali i stranih čitatelja, zadržao visoku razinu teksta, kao i razinu grafičkog izgleda.
Identitet je u 2003. godini nastavio sa uređivačkom politikom iz prijašnjih razdoblja sa naglaskom na kozmopolitizmu i komunikacija s Drugim, uz zadržavanje i naglaskom na kozmopolitizmu i komunikacija s Drugim, uz zadržavanje i unapređenje nekih tradicionalnih točaka srpskog bića. Na njegovim su se stranicama i tokom ove godine objavljivani ne samo klasični novinarski tekstovi o problemima koji muče srpsku zajednicu (sigurnost, povratak, imovinska pitanja i sl.) nego i tekstovi, najrazličitijih autora, u kojima su problematizirana pitanja međuetničke komunikacije, uspostave kulturnih veza između do jučer zavađenih etničkih skupina, oblikovanja građanskog društva, promocije građanskih i ljudskih prava.
U Identitetu su svoje tekstove objavljivali brojni novinari i intelektualci iz svih krajeva bivše Jugoslavije, najrazličitijih nacionalnih ili političkih predznaka no redom izuzetno novinarski kompetentni: Igor i Slavica Mandić, Miljenko Jergović, Marinko Čulić, Miloš Vasić, Čedomir Višnjić, Tatjana Tagirov, Ivo Žanić, Lino Veljak, Igor Lasić, Goran Borković, Ivica Đikić, Boris Rašeta i tako dalje.
Identitet se, poput drugih manjinskih tiskovina, nalazi u teškoj materijalnoj situaciji. Bez redakcijskog prostora i opreme, bez i jednog zaposlenog, bez mogućnosti prodaje – list je bio osuđen na poziciju stvaranja iz entuzijazma. Zadovoljiti sve nabrojane funkcije – informativnu, edukativnu, civilizacijsku i sl. Iz takvih je pretpostavki bilo teško; no prema mišljenju mnogih, on je u toj zadaći dosad, uglavnom, uspijevao. Nastojali smo stvarati list koji ne bi samo informirao o manjinskim problemima (svaki srpski list u Hrvatskoj u tom je smislu nalik na bilo koji drugi), već da ta problematika bude tek jedna od obrađivanih, a naglasak staviti na stvaranje zanimljive, intelektualno respektabilne, relevantne novine, magazina koji pokriva najširi spektar tema civilnog društva.
Cilj je projekta bilo povećati suradnju između civilnih inicijativa i lokalnih vlasti u procesu donošenja odluka o trajnom smještaju za članove zajednice. Rezultati – pet stanova rekonstruiranih za pet doseljeničkih obitelji (17 ljudi ukupno), tri kuće vraćene u vlasništvo (3 srpske obitelji, ukupno 9 članova) te bolja suradnja između SDF-a i lokalnih vlasti (grad Pakrac).
SDF je rekonstruirao 3 kuće (4 stana) za doseljenike iz Bosne i Hercegovine, tako da će ovi, socijalno ugroženi doseljenici iz Bosne i Hercegovine, dobiti trajan smještaj; četiri porodice povratnika dobiti će natrag svoju imovinu i moći će se vratiti u Hrvatsku. U realizaciji projekta sudjelovali su APN (otkup), Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva 8doniralo građevni materijal) i Grad Pakrac (odredio korisnike saniranih objekata).
Drugi projektni rezultat je predvidio vraćanje samo tri kuće trima obiteljima Srba povratnika (9 članova). Ipak, suradnjom SDF-a i ODPR iz Požege, vraćeno je osam kuća povratnicima u Pakracu, nadalje, u planu za povratak imovine su i dodatne dvije kuće. Korisnicima projekta i dvije stambene jedinice u vlasništvu, kao neposredan nastavak ovog projekta. Isto tako, suradnja sa uredima za raseljena lica i izbjeglice je rezultirala ispravnijom praksom u procesu stvarnog vraćanja imovine zakonitim vlasnicima – sedam zauzetih kuća su vraćene Srbima povratnicima (18 članova obitelji), dok jedna stambena jedinica je vraćena Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
SDF je također značajno unaprijedio komunikaciju sa lokalnom samoupravom – počeo održavati redovne sastanke gradonačelnikom, surađivati sa Uredom za društvene poslove 8za potrebe mjesnih odbora i lokalnih udruga, formiran zajednički ekspertni tim za razvoj), uspostavljena je dobra suradnja sa Ministarstvom za komunalne radove. SDF se počinje percipirati kao nevladinu organizaciju koja radi na razvoju lokalne zajednice u interesu svih građana, ne samo Srba.
Tromjesečni projekt, pokrenut na osnovu dojava terenskih suradnika, da mještani udaljeni od gradskih centara (sela Cetina, Ervenik i Vrlika) teško ostvaruju svoja prava, zbog nemogućnosti putovanja iz financijskih ili zdravstvenih razloga. Ured je primao stranke 3 dana tjedno, tj. Utorak, srijedu i četvrtak, od 10-13 sati.
Za vrijeme trajanja projekta ured je posjetilo 137 građana i pruženo je 161 oblik pravne pomoći. Građani su se najčešće obraćali uredu u svezi s ostvarivanjem prava na obnovu (68 slučajeva), te prava iz mirovinskog osiguranja (56 slučajeva). Građani su se također obraćali uredu u vezi s humanitarnom pomoći stambenim zbrinjavanjem, povratkom imovine, konvalidacijom radnog staža itd.
Pravna pomoć u pismenom obliku pružena je 53 slučaja, dok je u ostalim slučajevima bilo dovoljno dati usmeni pravni savjet.
Primijećeno je da su ured posjećivale uglavnom starije osobe, tako da je samo 12 posjetitelja ureda bilo mlađe od 50 godina. To je dijelom rezultat starosne strukture povratničke populacije, a dijelom i manje mobilnosti starijih osoba, koje se teško odlučuju na putovanje u gradske centre.
Projekt se provodio u gradovima Petrinji, Glini, općinama Dvoru, Gvozdu i Vojniću; njime se dala tehnička, financijska i izvedbena pomoć obnovi ratom porušenih kuća od I-III kategorije. Za vrijeme realizacije obiđeno je i pregledano 754 stambenih objekata, a 306 kuća je odabrano za obnovu (Petrinja – 75, Glina – 75, Dvor – 75, Gvozd – 56 i Vojnić – 25. Za sve odabrane objekte potpisani su ugovori sa ASB-om, a u općini Gvozd potpisana je tehnička dokumentacija o primopredaji obnovljenih kuća sa 50 vlasnika (u ostalim općinama faza obnove još traje). Na provedbi projekta radilo je 11 osoba (računovođa, operater baze podataka, voditelj projekta, regionalni asistent, građevni inženjer i građevinski tehničar, demograf sociolog i četiri terenska suradnika.
Istovremeno, kao drugi segment projekta radilo se na pronalaženju adresa povratnika i pomoć pri kompletiranju zahtjeva i potpisivanja ugovora za obnovu kuća. Tako je kroz projekt provjeren JMBG i adrese prebivališta za 3600 vlasnika imovine koji su podnijeli zahtjeve za obnovu u SICG. Pronađeno je 360 osoba sa statusom povratnika, provjereno je 110 adresa vlasnika objekata oštećenih kuća uz komunikaciju D-1 Karlovac – Plitvice. Distribuirane su 1374 obavijesti za korisnike obnove u RH, SICH i BIH; uručeno je 1134 obavijest, vraćeno (nepoznata adresa) 203 pismena, a u postupku obrade su još 37 obavijesti. Na projektu je radilo 18 osoba – pravnik, izvoditelj projekta i 16 volontera.
Program uzgoja Lavande pokrenula je Ženska inicijativa Vojnić uz pomoć Vladinog ureda za udruge, s ciljem poboljšanja kvalitete života i samozapošljavanja žena iz lokalne zajednice.
U projektu je najizravnije sudjelovalo oko 25 osoba (voditeljica i izvoditeljica projekta, 15 volonterki, članovi njihovih obitelji). Zajedno su pripremile zemljište posadile 1.400 sadnica.
U okviru projekta održane su i dvije javne tribine o uzgoju lavande (svojstva bilja, uzgoj, prerada, tržišne mogućnosti). U razvoju projekta kontaktirani su stručnjaci Irex-Arome, lokalni odjel za gospodarstvo i lokalna udruga poljoprivrednika, te Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu.
Projekt je nastavljen i u 2004. godini, kada se očekuju i prvi financijski rezultati.
18 -
Jačanje kapaciteta mjesnih odbora i udruga
Projekt smo proveli sa željom da potaknemo inicijative i veće učešće građana u aktivnostima mjesnih odbora i udruga na području općine Sirač.
U okviru projektnih aktivnosti održana su dva ciklusa (2x5 radionica za predstavnike mjesnih odbora i udruga):
· Organiziranje i planiranje aktivnosti civilnih grupa
· Izrada prijedloga projekta
· Proračun
· Prikupljanje sredstava
· Modeli i instrumenti suradnje u lokalnoj zajednici
· Menadžment projekta
· Menadžment volontera
· Dugoročno planiranje
Na radionicama je ukupno sudjelovalo 98 predstavnika iz 10 MO i udruga sa područja Sirača, održana su i četiri koordinacijska sastanka MO i udruga sa predstavnicima lokalne vlasti. Uz mentorsku pomoć, šest mjesnih odbora i jedna udruga napisali su mini projekte. Njima se željelo (u okviru realnih mogućnosti) riješiti dio infrastrukturnih problema u mjesnim odborima (opreme za udrugu). U svim prijedlozima predviđen je doprinos zajednice u visini od 50% traženih sredstava; projekti će služiti kao polazišni dokument za traženje sredstava iz proračuna općine Sirač u 2004. godini.
Postignuti rezultati:
· Mjesni odbori i udruge sa područja općine Sirač su, nakon prvog i drugog ciklusa radionica, podigli su stupanj znanja o razvoju civilnog društva i procesima demokratizacije
· Uspostavljen je dijalog između mjesnih odbora i lokalne vlasti
· Građani u mjesnim odborima i članovi udruga informirani su o metodama razvoja civilnog društva
· Stečena znanja na edukacijama mjesni odbori i udruge i upotrijebit će za traženje redovitog financiranja
· Educirano je 20 osoba a mjesni odbori i udruge osposobljeni su samostalno tražiti donatorska sredstva za svoje aktivnosti kod domaćih i stranih donatora.
19 - Pomoć u povratku i obnovi
Projekt je realiziran u suradnji sa Ministarstvom za javne radove i obnovu, cilj mu je bio ubrzati rješavanje tipičnih problema prognaničke populacije .- povrata imovine, stambenog zbrinjavanja i obnove.
Svih 18 ureda SDF-a (iz Hrvatske, SICG i BIH) angažirano je na pružanju pravne pomoći povratnicima i izbjeglicama; u najkraćem aktivnosti se daju svesti na savjete i besplatnu pravnu pomoć prognanicima, izbjeglicama i povratnicima 8prava i obveze, uvjeti i mogućnosti za povrat imovine, stambeno zbrinjavanje, obnovu).
Aktivnosti:
· Pronalaženje adresa korisnika, njihovo dostavljanje uredima za obnovu (702 slučaja)
· Direktno obavještavanje korisnika o potrebi dopune zahtjeva (877 slučaja)
· Direktna pomoć korisnicima pri kompletiranju zahtjeva (1557 slučaja)
· Obavještavanje korisnika o potpisivanju uputa o sanaciji ili preuzimanju kuća (697 slučaja)
· Prosljeđivanje pošte od Ureda za obnovu prema korisnicima
o zaprimljeno je 11326 slučajeva
o od toga su pošiljke isporučene strankama u 7993 slučaja
o korisnici nisu pronađeni u 973 slučaja
o u toku isporuke je 2368 pošiljaka
…tako da je na poslovima obnove, koje je SDF radio u prošloj godini na terenu, ukupno obrađeno 15159 slučajeva.
Terenski suradnici SDF-a kontinuirano su obilazili mjesta u kojima žive izbjeglice, te ih tamo upoznavali sa situacijom u mjestima povratka, zakonskim i sigurnosnim uvjetima, istovremeno od njih su prikupljali podatke za kompletiranje zahtjeva za obnovu. Uz to organizirano je pet javnih tribina u BIH, te šest tribina u SICG.
SDF je i putem svog mjesečnika «Identitet», distribuiranog u RH, SICG i BIH, davao informacije izbjeglicama o pitanjima povrata imovine, stambenog zbrinjavanja i obnove.
U suradnji sa ZUNH-om – Zajednica udruga naseljenih Hrvata, SDF je pokrenuo izlaženje lista «Pogledi» u kojem su također obrađivane teme i pružane potrebne informacije o svim problemima prognanika, povratnika i izbjeglica, te razmjenjivani tekstovi vezani za izbjegličku problematiku.
U suradnji sa Savjetom za nacionalne manjine i OESS-om, SDF je organizirao dvije radionice za edukaciju članova vijeća i predstavnika manjina. Radionice su održane krajem 2003., u Sisku i Šibeniku, prisustvovali su predstavnici ukupno 11 manjina (Albanci, Bošnjaci, Česi, Mađari, Talijani, Ukrajinci, Nijemci, Makedonci, Slovenci, Romi i Srbi).
Teme radionice:
· nadležnost i rad Savjeta za nacionalne manjine, njihova suradnja sa vijećima nacionalnih manjina
· Ustavni Zakon o pravima nacionalnih manjina, ostvarivanje i zaštita posebnih manjinskih prava (sa srodnim zakonima)
· Osnivanje i načini rada vijeća nacionalnih manjina na općinskoj, gradskoj i županijskog razini i njihovo udruživanje putem koordinacije; praktični problemi s kojima se susreću vijeća i predstavnici nacionalnih manjina u svom radu.
Sead Berberović
Veljko Džakula, predsjednik Upravnog odbora
Dušan Ećimović
Drenko Gaćeša
Ankica Gorkič
Borjanka Metikoš
Mihail Petrov
Marina Prodanović
Nikola Vujnović
Danijel Žderić
Izvršni odbor
SDF-a
Natalija Ćirić
Obrad Ivanović
Stanko Janić
Nikola Lalić
Ljubo Manojlović, izvršni direktor
SDF-a
Dragić Popović
Jovan Tišma
Nadzorni odbor
SDF-a
Milan Ilinčić
Boško Petković
Nikola Popović
Ljubinko Skakić, predsjednik Nadzornog odbora
Milorad Vujić
Srpski demokratski
forum
Gundulićeva 55
10 000 Zagreb, Hrvatska
Tel: + 385 1 49 21 862
Fax: + 385 1 49 21 872